Osuda

       

Osuda

u ime njegovog velicanstva kralja Srba,

Hrvata i Slovenaca Aleksandra I

 

Okruzni sud u Tuzli naredio je odredbom od 30/11 1921. broj Is 1261/20-616  i danas dne 11, 12, 13, 16 – 18, 21, 23-26, 28, 30 – 31/I1,3,4, 6-8,10, 11, 13.14, 16/II 1922, pod predsjedavanjem suds. savjetnika Dr. Strobla  i naznacnosti suds. savjetnika Dr, Steinmetza suds. Prisl. Zakica kao sudaca Suljage Arnauta, Rade Ilica kao predsjednika aspiranta M. Markovica kao perovodje  Nikole Frkovica kao drzavnog odvjetnika sud. savj. Trojera, sud pisl Trtnja i suds. savjetnika Bruna kao branitelja proveo je glavnu raspravu  protiv;

1. Karla Zeleznika

2. Ivana Bracuna

3.Franje Marica

4. Mije Tomica

5. Boze Mrkica

6. Osmana Djulovica

7. Jure Kerosevica

8. Boze Mandica

9. Mijata Marjanovica

10 .Marka Peranovica

11. Ive zv Ivuse Peranovica

12. Sime Bisica

13. Marka Fidlera

14. Mije Ilicica

15. Marka Marica

16. Sime Topalovica

17. Bone i

18. Ive Marjanovica i

19. Ibre Atica

i to na tuzbu drzavnog odvjetnika da su:

 

A. a) 1-8, 12-16, na Husinu  od 25-27/12. 1920. u noci sudjelovali u naoruzanoj gomili i da su se stekli (zgrnuli)  u namjeri da zajednickom silom i oruzjem protivstanu i zaprijece redarstvenoj strazi i zandarmeriji uredovanje.

b) 1-7, 13-16 da su se dne 27/12. 1920. stekli na Husinu oko podne i zajednicki djelom napali na zandarmsku patrolu u namjeri da ih prinude i zvanicno djelo ne izvrse.

 

B. Jure Kerosevic da je dne 27/12. na Husinu u namjeri na usmrcenje iz vojnicke puske opalio hitac na zandarma Djordju Reljica, zgodio ga u trbuh, usljed koje ozljede je Reljic istog dana umro.

C. 1 i 6 da su dne 27/12. 1920. na Husinu u drustvu Bozi Maricu zvanom Brkicina,  kojim im po zakonu ne pripada nikakva vlast niti su imali povoda drzati ga za zlocinca, niti skodljiva i opasna covjeka, prijecili uzivati osobnu slobodu;

 

D. a)  8-11,17,18 da su se u Lipnici  dne 28. i 29/12. 1920. prema dogovorenom sporazumu skupili u naoruzanu gomilu i stekli (zgrnuli) naoruzani sto puskama sto koljem u namjeri da zajednicki silom protiv stanu redarstvenoj strazi i zandarmeriji i da njihovo  zvanicno djelo sprijece;

b) pa kad je 29/12. 1920. u jutro odred vojske i zandarmerije u Lipnicu dosao da su ga napali u recenoj namjeri naoruzani puskama, sjekirama i koljem te je Ivo Marjanovic nekoliko puta na vojsku i zandarme opalio iz ostro nabijene vojnicke puske.

 

E. Ivana Bracuna,  Franju Marica, Miju Tomica, Bozu Mandica, Ivusu Peranovica da su  u Tuzli dne 23/12.1920. u Radnickom Komunistickom domu zakljucili silom se uduprijeti vlasti,

F. Ibru Atica da je u Bistarcu  karlu Zelezniku i Ivanu Bracunu nakon po njima gore pocinjenjm djelima u noci dne 28 do 30/12. 1920. u noci dao im zaklon i krio ih od poglavarstva.

 

Kojim delima da su pocinili:

Karlo Zeleznik, Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic, Bozo Mrkic, Osman Djulovic, Juro Kerosevic  djelom iz A. a) prestupljenjem iz cl 101 i pokusano prestupljenje protiv vlasti iz cl. 42, 94, 95k.z. za kraljevinu Srbiju i djelom pod A. b) sve tamo navedeno osobe jos i dovrseno prestupljenje iz cl. 93,94.95k.z.


Karlo Zeleznik i Osman Djulovic dijelom pod C.zlocinstvo javnog nasilja ogranicena osobna sloboda iz cl. 169 k.z. Juro Kerosevic dijelom pod B. zlocin umorstva iz clana 209/4k.z. dijelom pod D. a) sve tamo oznacene osobe prestupljenje iz cl. 101  pokusano prestupljenje protiv vlasti i javnog poretka iz cl. 42,94,95 k,z, za kralj. Srbiju.

Ibro Atic  zlocin pripomoci dane zlocincima iz cl  296 kz pa je na prijedlog  drzavnog odvjetnika da se sudi po optuzbi, danas dne 16/II  1922. presudio:

mauritanija
Ko sije misao zanje govor Ko sije govor zanje djelovanje Ko sije djelovanje zanje naviku Ko sije naviku zanje sudbinu

Komentariši