Nakon intervencije koju je Glavni radnicki Savez poduzeo kod predsjednistva vlade, vlada je za subotu 18.o. mj pozvala iz svih glavnih ugljeno- rudokopa predstavnike organizacije ( radnicke povjerenike ) i upravitelje preduzeca na pregovore. Osim ovih prisustvovali su pregovorima kao predsjedatelj : povjerenik za rudarstvo g.dr. Jelavic ( dr, Vjekoslav Jelavic bio je ranije sekretar u trgovacko-obrtnickoj komori za Bosnu i Hercegovinu); direktor rudarskog odsjeka g.dr.Kurz
(dr. Karel Kurz rudarski satnik) referenti i od strane Glavnog Radnickog Saveza drug Rauser ( Franjo Rauser clan Izvrsnog odbora Glavnog radnickog saveza kasnije prisao reformistickoj struji u radnickom pokretu. Pregovori koji su vodjeni, u velikoj sali vlade, trajali su od 900 , sa jednim prekidom od 2 sata u podne sve do 1930. mjestimice su pregovori bili vrlo burni, pri kraju i napeti, jer je izgledalo, da se nece doci do sporazuma. Delegati rudarskih radnika su se zivo zanimali za svoje zahtjeve, mjestimice od njih zastranili; iznosili mnoge ranjave stvari preduzeca, vecinom vrlo zalosne stvari starog sistema, koji se u mnogim preduzecima jos produzuju na stetu zemlje. Konacno je ipak uspjelo prebroditi sve poteskoce i pregovaraci su se u pitanju placa odnosno temeljnih nadnica, o kojima se uglavnom radilo, slozili sa prijedlogom druga Rausera, i tako su se pregovori ne samo sa uspjehom mogli zavrsiti, nego je sprijecena obustava rada, koja bi u protivnom slucaju izbila u ponedeljak, jer je nestrpljenje medju rudarima bilo doseglo vrhunac. U mnogo su dobrom uspjehu doprinijeli narocito drugovi Mato Mandic, Jozo Maqtanovic i Franjo Tot ( rudari clanovi uprave SSR BiH) a i drzanje nekih clanova (cinovnika) rudarskog odsjeka, narocito povjerenika za rudarstvo g. Jelavica.
U pitanju temeljnih nadnica postignut je ovaj sporazum:
Temeljne ce nadnice racunajuci od 01. januara o.g. iznositi:
Za nadglednike K 9,50; 9 i 8,50
Za kopace K 8,50
Za pomocne kopace K 7,50
Za vozace u jami K 6,50
Za vozace napolju k 6,00
Za zagrtace ugljena u jami K 5,00
Za majstore i starije kalfe K 9.00
Za kalfe K 8,50
Za pomocne kalfe K 7,50
Za pisatelje sisaljka K 6,50 i 7,50
Za lozace ispitane K 8,50
Za ostale starije k K 7,50
Za mladje K 6,50
Za vanjske radnike K 6,00; 5,50 I 5,00
Za mladje vanjske radnike K 3,00 i 4,00
Za segrte 3.00; 3.50 i 4,00
Dok postoji danasnja skupoca, odnosno dok ne nastupe normalne prilike, dobivace se ove kategorije radnika na ove nadnice ili na zasluge u akordu skuparinskog doplatka. Osim toga se rad u akordu ima tako procjeniti, odnosno odnjeriti, tako da oni koji rade u akordu, a to je vecina radnika, narocito kopaci, pomocni kopaci i vozaci prosjecno mogu zaraditi do 25 % vise od temeljne nadnice. Prema tome ce prosjecno moci zaraditijedan kopac K 21,22, pomocni kopac K 18,74 i vozac u jami K 15,88 dnevno.
U savezu sa tim usvojena je vazna ustanova po kojoj ce radnici putem svojih povjerenika imati vise nego dosad uticaja na odmjeravanje «Gedinga» (njem rijec rad odsjekom, akord) tj cijene rada u akordu. Narocito ce se time moci izbjeci razne protekcije i zarada moci pravilno regulisati.
U pitanju zivotnih namirnica rijeseno jeovo: Vlada zajamcuje od sad rudarskim radnicima mjesecno 16 kg brasna, a za clanove familije 7 kg. Cijene brasna odredjene su ove po kg 60 hl, krusno brasno K 1.-, a brasno nulka (0) K 1,5o. Mast ce se izdavati kg po K 22.-, dok zaliha traje, a ostale zivotne namirnice, mas, secer koji ce se nabaviti davace se za 10% nize (jeftinije) ispod rezijske cijene. Od sad ni u jednom rudniku nece ostajati nista u konzumu. Radnici ce dobivati cijelu zaradu na ruke, – time ce se uspostavizti potpuna jednakost u svim rudarskim preduzecima – kako u pitanju zarada tako i u pitanju cijena zivotnih namirnica. U nekim preduzecima ovim novim uvjetima mozda nece dobiti mnogo, jer su i do sada imali bolje uvjete rada, zato ce radnici u nekim drugim rudnicima dobiti vise , posto je zarada do sada bila vrlo nejednaka, a tako i cijene zivotnih namirnica. Ovim rjesenjem stvorice se u svim rudarskim preduzecimajednaki uslovi rada, pa ce se u buduce mnogo lakse , zajednicki, ne samo moci rijesiti sva pitanjam, vec raditi i na organizaciji.
Sve ostale tacke zahtjeva, nisu bile toliko sporne, pa je rijeseno da se u tim pitanjima opunomoci Glavni radnicki Savez, da sarudarskim odsjekom vlade konacno redigira i potpise zapisnik uglavljenih uvjeta.. protiv jednokratne potpore kojhu su radnici trazili, odlucno se je oprala vlada, navodeci, kako sva poduzeca rade sa gubitkom, pa da jedan ovakav izdatak nebi mogla snosit. Umjesto toga vlada obecala je vlada, da ce radnicima od sadasnje zalihe odjela, odjela dati 20% jeftinije. Ovaj popust se odnosi i na one koji su od zadnje narudzbe, odjela vec fasovali i nisu platili. Osim rtoga rijeseno pitanje osmosatnog radnog vremena kod rudara. – i to za sve radnike bez razlike, bili jamski ili vanjski radnici. Nasi su rudari u ostalom bili prvi, koji su nakon pada crno- zutog rezima probili led osmosatnom radnom danu, otvorili put- drugim radnicima, tako da danas osim rudara rade i stolari u Sarajevu, zeljeznicari i tipografi 8 sati, docim su radnici i radnice u duhanskim fabrikama i prije toga vec radili 8 sati na dan.
stavi me kao favorita i ja cu tebe http://nosikirli.blogger.ba