21 decembar

DRUGOVI RUDARI SRETNO

12.12.2008.

Krivi su

A. Karlo Zeleznik , Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic, Bozo Mrkic, Osman Djulovic, Juro Kerosevic, Bozo Mandic, Simo Bisic, Marko Filder, Mijo Ilicic, Marko Maric i Simo Topalovic;

a) sto su na Husinu od 25/12.1920. pred vecer do 27/12 1921. u noci sudjelovli u naoruzanoj gomili, koju je ne imajuci vlasti skupljao, njom zapovjedao, a donekle i naoruzavao Karlo Zeleznik, i da su se tada prema dogovorenom sporazumu stekli (zgrnuli ) u namjeri da zajednicki silom i oruzjem protiv stanu zandarmima izaslatim po vlasti i zaprijecenih da odvedu sa Husina u Tuzlu radnike strajkace ne zavicajne u tuzlanskom kotaru,

b) narocito Karlo Zeleznik , Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic, Bozo Mrkic, Osman Djulovic, Juro Kerosevic,  Marko Filder i Simo Topalovic, sto su se 27/12.1920. stekli na Husinu oko podne i zajednicki na patrolu sastojecu od 6 zandarma i 5 policiota pod zapovjednistvom zandarmerijskog  narednika Petra Kovacevica pri zvanicnom radu njihovom, da  iznadju po selu i odvedu iz njega radnike  strajkace nezavicajne u tuzlanskom kotaru i u namjeri da prinude ove organe vlasti, da to zvanicno djelo ne ucine djelom napali udarivsi oboruzani sjekirama, koljem nozevima, kamenjem i pucajuci iz ostro nabijenih pusaka natjerali u bijeg, dok su policiste  Miju Zekica i Ibrahima Nadzakovica tukli rukama stapovima i oduzeli im oruzje. policistu Ristu Pantelica udario Simo Topalovic kamenom u ledja gdje mu je nanio laku tjelesnu ozljedu po zandarmerijskog narednika Petra Kovacevica i policiste Josipa Stoklasa i Ibrahima Nadzakovica uhvatili , pa posto su im oduzeli oruzje svu trojicu odveli kao zarobljenike u kucu Jure Ruzica (sobu Ivana Bracuna) gdje su Nadzakovicu svukli gornje sluzbeno odijelo i dali mu seljacko. Tu ih samovlasno drzali zatvorene do 6 poslije podne, odatle ih preveli u kucu Peje Josipovica  gdje su ih pod strazom Boze Mrkica i jos dvojice  drzali zatvorene do iza pola noci dok nije dosla iz Tuzle vojska i oslobodila ih.

B. Juro Kerosevic sto je dne 27/12.1920. na Husinu u namjeri na usmrcenje iz vojnicke puske opalio hitac u zandarma Djordju Reljica i zgodio ga u trbuh usljed koje je ozljede Reljic umro isti dan.

C. Karlo Zeleznik i Osmo Djulovic sto su dne 27/12.1920. na Husinu u drustvu sa jednim nepoznatim Slovencem sprecavali Bozu Marica zv Brkicu, nad kojim im po zakonu ne pripada nikakva vlast niti su imali povoda drzati ga za zlocinca, niti skodljiva i opasna covjeka u uzivanju licne slobode time sto ga je Osmo Djulovic naoruzan puskom u drustvu sa jos dvojicom, oko 6  sati po podne dotjerao po nalogu Karla Zeleznika tukao kundakom zatim ga svezana odveo u kucu Peje Josipovica pa opet na Brkicino brdo, gdje su ga drzali svezana u noci sve dotle dok nije iz Tuzle dosla vojska i Mijo Vilusic ga odrijevsivsi ga oslobodio.

D. Bozo Mandic, Mijat Marjanovic, Marko Peranovic, Ivo zv Ivusa Peranovic, Boni i Ivo Marjanovic,

a) sto su se u Lipnici dne 28. i 29. 12.1920. prema dogovorenom  sporazumu skupili i naoruzanu gomilu stekli (zgrnuli) naoruzani sto puskama sto koljem u namjeri da zajednicki protiv stanu zandarmeriji, koja bi imala po naredjenju vlasti iznaci u Lipnici i predvesti vlasti strane radnike strajkace i da to zvanicno djelo silom sprijece,

b) narocito Ivo Marjanovic Bonin je dne 29/12.1920. u jutro kad je odred  vojske i zandarmerije  u gornjem cilju dosao u Lipnicu nekoliko puta opalio nanj iz dobro nabijene vojnicke puske.

21 decembar
<< 12/2008 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031


MOJI LINKOVI

Husinska buna predstavlja veliki datum u istoriji radnickog pokreta nase zemlje koji je vec tada privukao paznju progresivnih snaga Evrope. Goloruki Husinski rudari odlucno i jedinstveno su se suprotstavili klasnom neprijatelju koji je svim sredstvima - pa i oruzjem , ugrozavao elementarnu egzistenciju radnika. Oni su branili pravo na zivot, hljeb i slobodu i spasavali su ne samo svoje porodice, vec i porodice svojih drugova medju kojima i porodice slovenackih rudara prihvatajuci ih po kucama siromasnog Husina i okolnih mjesta i zasticujuci ih od nasrtaja zandarma i njihovih gospodara. To predstavlja divan primjer radnicke borbe, bratstva i jedinstva, solidarnosti, sto su husinski rudari iskazali na potresan nacin. Djelo husinskih rudara spada medju one primjere koji su snazno nadahnjivali nasu revolucionarnu borbu i jacali vjeru u KPJ – koja je okupljala i vodila nase narode u oruzanoj borbi protiv fasizma i izdajnicke burzoazije.
TITO
( Iz pisma upucenog rudarima povodom 50- godisnjice husinske bune)


MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
14961

Powered by Blogger.ba