21 decembar

DRUGOVI RUDARI SRETNO

27.03.2010.

Sarajevo 12. oktobar

Pokrajinska uprava izvjestava Vrhovni sud da je ministarski savjet rijesio da se nad JUROM KEROSEVICEM izvrsi smrtna kazna.

*

Ministarstvo Pravde saopstilo je 30. Septembra 1922 pod red. br. 50329 da je Ministarski Savjet vrseci Kraljevsku vlast, a na osnovu ovlastenja(clan 59 Ustava) rjesenjem svojim od 09.09.1922. broj 50329 rijesio da se nad Jurom Kerosevicem, koji je osudom okruznog suda u Tuzli od 16.02.1922.br Is1261/20 osudjen na kaznu smrti,smrtna kazna izvrsi.

----

 Pokrajinska uprava izvjestava  Okruzni sud u Sarajevu da pripremi krvnika da izvrsi justifikaciju J. Kerosevica  pravosnazno izrecena kazna.

Poziva se stoga predsjednistvo  da o tom na shodan nacin obavijesti krvnika s nalogom da se za put u Tuzlu pripremi

Potpis necitak

ABH ZPO 790, fol. 5

22.12.2008.

Pojedinci u dogadjajima

Utvrdjivnje istine

1.) KARLO ZELEZNIK u istrazi: jos 24. rekao mu je Franjo maric da ce zandari biti razoruzani ako dodju.
Bio je na sastanku sto su ga sazvali seljaci. Govorio je opt. Franjo Maric da se vojske ne treba bojati, a zandarma treba razoruzati. Skup je to i odobrio. Sa optuzenim Bracunom  i Franjom Maricem odredio je tri patrole i poslao na tri strane.
26.-  Bio je u patroli, dobio je revolver, kojeg je stalno nosio.
27. - iduci ka groblju   nasao je u Ruzica kuci zarobljene oruznike. u sukobiu nije ucestvovao. Djulovic je doveo brkicu, ali ne po njegovu nalogu. Htio ga je i tuci, ali ga je on sprijecio. poslali su vele, ljude  u okolna sela traziti pomoc.
Na glavnoj raspravi od 25. do 27. nije se nista radilo. Nije nikoga naoruzavao. 27. dosao je tek poslije sukoba. za oruznike cuo da su bacali oruzje. Prvi put vidio ih je u Ruzica kuci. Revolver je dobio od jednog radnika. Na Kovacevica i Stoklasa jest upiarao revolver, ali to je bilo u sali.
Nikakve skupstine nije bilo. Ljudi su se skupljali radi pregledanja i evontualno popravka za smjestanje strajkaca.
Bozo Maric.- Brkica je sam dosao sa Osmom Djulovicem  i sam otisao.
Sud je  primio da je Zeleznik rukovodio skupovima odrzavanim 25. i 26.12.  na kojima je odluceno da se oruznici, ako bi dosli da gone strajkace, razoruzaju. Slao je samo ljude u okolna sela i zvao ih da dodju sa oruzjem. Slao je patrole a i sam je u njima ucestvovao.
27. opet je Zeleznik pozivao ljude da dodju sa oruzjem. Rukovodio je napadom na patrole.
Iskazi  u istrazi Franje Marica (dn br 97) opt. Marla Maraca (dn. br. 117), opt Osmo Djulovic (dn.br.142) i opt. Jure Kerosevic (dn. br.279), opt,Marko Fidler (dn.br. 133) opt Bozo Sabranovic (dn.br 96),svjedok Ibrahim nadzakovic (dn.br 12) i Josip Stoklasa /dn.br.405) preslusanje narednika Petra Kovacevica (dn.br. 13/2). Svi ostali predstavljaju ucestvovanja Zeleznika kao ovi.
Naredio je Djulovicu da dovede Bozu Marica- Brkicu, radnika koji nije htio da strajkuje. Opt. ga je Djulovic, po naredjenju zeleznika, udario nekoliko puta kundakom. Zeleznik ga je vezao.
Tako je  dogadjaj ocrtao  Bozo Maric - Brkica u istrazi,a i u glavnoj raspravi pod zakletvom.
Mijo Vilusic bozin, ciji je iskaz procitan na glavnoj raspravi veli da je opt. Osmo Djulovic kad je  doveo Brkicu dosao Zeleznik  i upitao ga sta da radi s njim.  Zeleznik je odgovorio "schuss"- izasao i obrativsi se Brkici zabranio mu da radi

20.12.2008.

b) Na Husinu

Medju optuzenima, u dogadjajima na Husinu  ucestvovali su: Karlo Zeleznik, Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic, Juro Kerosevic, Marko Fidler, Simo Topalovic, Bozo Mrkic, Marko Maric, Simo Bisic i Mijo Ilicic.
Soba koju je za stanovanje dobio Ivan Bacun u kuci Jure Ruzica nazvana je "kancelarijom". Uz samu tu kucu nalazila se "Ruzica Basca", mjesto gdje su odrzavani sastanci i dogovori.

Na mjestu "Ruzica Basci" odrzan je prvi sastanak 25.12. Sa tog sastanka  odaslao je opt, Karlo Zeleznik ljude u okolna mjesta i javio im da ce se tog dana u vece odrzati skupstina i pozvao ih da dodju sa oruzjem.
 Na tu skupstinu odrzanu kod Begova Konaka dosli su svi Husinjani i mnogi seljaci iz okolnih sela. Oboruzani su bili puskama, sjekirama i koljem. Govorili su Karlo Zeleznik, Franjo Maric, Ivan Bracun. Receno je da zandarmerijsku patrolu ako bi dosla po strajkace treba razoruzati. Svi se ljudi imaju okupiti i ponijeti sobom oruzje. Ruzica Basca oznacena je kao srediste  akcije. Otud ce biti razaslane patrole koje ce biti u stalnoj vezi sa skupom u R. Basci.- skupstina je to odobrila.

Utvrdjeni su odziv i lozinka i pristupilo se obrazovanju patrola koje su krstarile po selu i neposrednoj okolini. Prvo su patrolu poveli  opt. Karlo Zeleznik i Franjo Maric s puskom i Marko Maric.
Drugi dan Bozica, 26.12. , poslije mise odrzan je jos jedan zbor. Tu su se ponovo slozili odnosno odluka donosena dan prije kod Begova Konaka.
Skup se sa Ruzica Basce nikako nije razilazio, a patrole su stalno krstarile.
Pred vece stize vijest da se od Tuzle priblizavaju zandarmi. Na znak uzbune svi su krenuli i zauzeli polozaje na Begovom Brdu, kod vinograda i kod groblja. Vijest se pokazala kao lazna, jer zandarna bije bilo.
Treci dan Bozica, po nalogu gradsko - industrijskog  kotarskog ureda posao je narednik Petar Kovacevic sa 11 zandara i 8 policista na Husino i okolna sela. Zadatak mu je bio da sa Husina, Ljubaca, Morancana, Pasaca, Parsela, Dubrava, Lipnice sprovede "strance" (Slovence) radnike strajkace. U isto vrijeme dosao je iz Tuzle jedan pristav industrijsko - gradskog kotarskog ureda u Kreku  sa proputnicama  za oko 330 tih radnika. Cim stigne u Kreku on je imao da ih uputi zeljeznicim i to strance u Brod a ostale u Doboj ili neku drugu stanicu.
Tog istog dana sa Husina poslat je poziv radnicima da se naoruzaju i dodju na Ruzica Bascu.
Narednik Kovacevic podijelio je svoj odred u 3 patrole. Jednu patrolu od 6 ljudi uputio je ka Lipnici, drugu od 3 covjeka ostavio je na Bukinju, a on sam sa jos desetoricom ostalih posao je na Husino.
Dosavsi pred samo podne na Husino Kovacevic radi brzeg i lakseg nalazenja "stranaca" uputi zandarma  Djordja Reljica sa policistima Ibrahimom Nadzakovicem i Mijom Zekicem prema mahali Kerosevica. On sa ostalima podje kuci kneza Bone Pejica.
Radnicki skup na Ruzica Basci obavjesten je o dolasku zandarma  i sam se podijelio i krenuo prema Kerosevica kuci i prema groblju.
Knez je u oci tog dana 26. pred vece vidio skup na Begovu Konaku, ali mu nije davao ozbiljniju vaznost. Razmisljao je hoce li reci zandarmima o tome sta ili nece. Usput su ih i neke zene opominjale i govorile im da se ne izlazu opasnosti. Knez je vjerujuci da je ono sto je vidio dan ranije na brdu neozbiljno isao sa narednikom dalje.
Gomila je uz pucnjavu i viku izvrsila napad. Zandarmi i policisti  iznenadjeni, odgovore vatrom. Narednik se starao da umiri i jedne i druge. On i policista Josip Stoklasa  budu razoruzani i zarobljeni.
U odredu narednika Kovacevica nalazi se i policista Risto Pantelic. On se sa jos nekoliko drugova povlacio i zadrzavao napadace vatrom. Tako je  zastao kraj jedne kuci, zaklonio se za njezin cosak i kleknuvsi poceo da puca. Tu je zadobio jedan udarac u ledja kamenom. Od koga je pao. Na njegov poziv dosla su dva oruznika i povela ga sa sobom. Za njima je ispaljeno jos nekoliko metaka iz puske.
Patrola zandarma Reljica i dvojice policista, isto tako iznenadjena je, nakon kratkog puskaranja dala se u bjekstvo. Napred su bjezali policisti Nadzakovic i Zekic, a za njima Reljic, optuzeni Jure Kerosevic ga stigne i rani, a zandarm istog dana umre.
Dok je zandarma Djordje Reljic bjezao putem, policiste  Zekic i Nadzakovic okrenuli su preskocivsi  vrljike, niz  njivu Basinac. Njih je gonila jedna grupa radnika.
Nadzakovic je tom prilikom uhvacen u tucen stapovima i rukama i odveden u selo, gdje je zatekao narednika Kovacevica i policistu Josipa  Stoklasa. takodjer zarobljene.
Drugi policista iz Reljiceve patrole, Mijo Zekic najdalje je odmakao. On je bez puske uspio da se izvuce i pobjegne uz brdo u Kreku.
Policistu Josipa Stoklasa  radnici stignu, a Marko Fidler mu oduzme pusku. I njega su sa sobom poveli u selo.
Trojicu zarobljenih narednika Petra Kovacevica i policiste Josipa  Stoklasa i Ibrahima Nadzakovica. odveli su u kancelaruju Ruzica kucu.
Optuzeni Karlo Zeleznik rekao im je da su taoci.
Jedan je seljak Nadzakovicu skinuo obe bluze sto je na sebi imao a dao mu svoj gunj.
Optuzeni Karlo Zeleznik prinio je svoj revolvor glavi narednika Kovacevica i policiste Stoklasa.
Oni su u toj kuci ostali sve do pred vece kad su prevedeni u kucu Peje Josipovica. Tu su ih cuvala 3 strazara od kojih je jedan bio optuzeni  Bozo Mrkic sa zarobljenima postupalo se covjecno. dali su im da jedu i piju,ali su ipak bili u velikom strahu. U toj su kuci ostali sve do iza  pola noci, kada su dosli vojnici zarobljenici i oslobodili ih.
Bozo Maric zvani Brkica predradnik u rudniku Kreka, nije pristao na strajk nego je nastavio da radi. Kada se 27. u vece vratio kuci, dosla su trojica radnika, medju njima optuzeni Osman Djulovic s puskom  i po naredjenju Zeleznika, odveli ga u "Ruzica Bascu".  Tu ga je Djulovic opet po naredbi Zeleznika udario nekoliko puta kundakom. Zatim su ga vezali i odveli u kucu Peje Josipovica. Po naredbi Zeleznika odveden je vezan iz te kuce na Begovo Brdo gdje je ostao do dolaska vojske. i on je bio u velikom strahu.
Tog dana ponovo je odrzan skup na Ruzica Basci. na poziv Zeleznika dosli su radnici sa Husina i okolnih sela. Zelenik ih je kurazio rekavsi im da imaju dosta oruzja i da njihove patrole cuvaju selo. Dao je opt. Osmi Djulovicu 40 ljudi da odvede sa sobom na brdo, a ostatak je dam poveo na brdo.
Te noci dosla je vojska. red je bio povracen.
Optuzeni Karlo Zeleznik i Ivan Bracun  dosli su 28.12. u Bistarac Ibri Aticu i kod njega ostali do 30. u jutro.
Odatle su zeljeznicom preko Doboja otisli u Beograd pa u Sisak gdje su uhvaceni i sprovedeni u Tuzlu.
Na sastanku u Komunistickom Domu 23.12.1920. bili su iz Lipnice  Bozo Mandic i Ivusa Perunovic. Optuzeni Mijat Marjanovic porucio je Bozi Mandicu da bi trebalo razoruzati patrole ako bi dosle u selo.
Te iste veceri odrzan je sastanak u Lipnici, u kuci Marka Pejica. Na tom sastanku govoreno je o slanju kola u Kreku po Slovence., a zatim se preslo na razgovor o  potrebi otpora protiv zandarmerije i o kolicini oruzja s kojim se moze racunati. Ipak na tom sastanku nisu doneseni nikakvi odredjeni zakljucci u tom pravcu. Dok su oni razgovarali pred kucom im je stajao jedan strazar. Od optuzenih na tom su sastanku bili Bozo Mandic, Mijat Marjanovic, Ivusa Peranovic i Marko Peranovic.
26.12. na poruku Zeleznikovu otisao je Bozo Mandic sa jos jednim Lipnicaninom na Husino. preporuceno im je, da se odupru zandarima ako bi dosli da gone Kranjce.
Sutradan 27.12. odvedu zandarmi jednog Slovenca u Tuzlu. Povodom toga odrze Lipnicani sastanak na Kolarovcu. Tu su izrazili svoje negodovanje, sto su im ipak zandarmi odveli jednog Slovenca i rijesili da to vise ne dopuste. Odatle su sisli na poziv opt. Bone Marjanovica na "Luku" i poslali pomoc Husinu. U vece su svi otisli u kucu Bone Marjanovica. Predhodno je bio jedan manji sastanak na "stranama" gdje je opt. Ivusa Peranovic govorio o dogadjajima i obavjestavao prisutne.. U kuci Bone Marjanovica ostali su do ujutro. Namjera im je bila da se odupru zandarmeriji ako bi dosli po Kranjce. Kad su se rastali postavili su straze da paze na raskrsca a oni cim budu jeli, utvrde da se sastanu na  kod Begova konaka. Jedni su otisli Begovu Konaku a drugi na Rastik. Svi su skoro bili naoruzani sjekirama i koljem.
29.12.  dosla je vojska sa zandarmima i zarobila jednog Lipnicaninam zbog osorljivog ponasanja. Kad su Lipnicani culi  za ovo skupe se na njivi, zvanoj "Luka" i stog mjesta podju da udare na na zandarmeriju i vojsku. Cim su ih ovi docekali puscanom vatrom Lipnicani su pobjegli. U bjezanju opalio je opt. Ivo Marjanovic tri metka na vojnike. Time su zavrseni dogadjaji u Lipnici

16.12.2008.

Razlozi

A) Izlaganje dogadjaja

a) u opste

Izmedju Rudarskog odsjeka Zem. Vlade kao poslodavca i Saveza Rudarskih Radnika kao predstavnika radnistva, sklopljen je 21.07.1920. g. u Sarajevu, kolektivni radni ugovor. Prema zakljucnim radnim odredbama toga ugovora koji je  stupio na snagu 01.08.1920.g. imalo bi se po isteku svaka tri mjeseca a na zahtjev jedne od ugovarajucih strana, pristupiti reviziji ugovora.

Prema cl. 6 Sluzbenog Rada radnici mogu  istupiti ili biti otpusteni  po otkazu nakon isteka roka od 14 dana za stalne radnike i roka od 8 dana  za nestalne  radnike.( dn. br 1119. strana 6).

Na zahtjev radnika  pregovori za  reviziju radnog ugovora povedeni su 15.11..1920.g, ali se do sporazuma nije moglo doci (dn.broj1120).

 Takav je u glavnom bio  odnos izmedju Rudarske Uprave u Kreki i radnika, kada su ovi 22. decembra 1920. stupili u strajk,

Prema telegrafskom naredjenju Rudarskog odsjeka u Sarajevu od 21.12.1920. Rudarskoj Upravi u Kreki, svi oni radnici, koji se u roku od tri dana ne bi vratili na posao, imali su se smatrati otpustenim. Samim tim gubili su pravo na drzavne stanove (dn. broj 1123) . Telegrafsko naredjenje od  24.12.od R.O.  veli da trodnevni  rok tece od proglasenja strajka oni koji se ne bi  vratili u tom roku na posao, imali su biti silom iseljeni (dn. br.1124).

Prema sifrovanom telegrafskom naredjenju Pokrajinske Uprave od 24.12. upucenom okruznom nacelstvu imalo se je, izmedju ostalog, pristupiti prisilnom iseljavanju iz drzavnih stanova onih radnika koji se u roku od tri dana ne bi vratili na posao; isto tako stranci radnici, koji bi se u strajku  isticali, imali su biti prebaceni preko drzavnih granica (dn. br. 1127 a). Novim naredjenjem od 24.12., Pokrajinska je uprava potvrdila svoje ranije  naredjenja (dn. br.1127 b).

Direktor Rudarske Uprave, cim su mu radnici saopstili da stupaju u strajk, obavjestio je o tome Okr. nacelnika Grudica. To je bilo 22.12. u kancelariji okruznog nacelnika nalazio se privatno pukovnik Ivan Petrovic, komadant mjesta. Na poziv okruznog nacelnika on podje sa njim u Kreku. U kancelariji direktora R. Uprave, okruzni je nacelnik saopstio predstavnicima radnika da ce svi oni, koji se u roku od tri dana ne vtrate na posao, biti primorani  da napuste drzavne stanove; zatim da ce strance strajkace prebaciti preko drzavne granice, a one koji nisu iz tuzlanskog kotara pretjerati u njihova zavicajna mjesta. Rekao je i to da izvrsenju tih odredaba pristupa prema naredjenju Zem. Vlade.

Na rudnicima u Kreki rade dvije vrste radnika, i to:  pravi radnici, obicni kvalifikovani, mahom Slovenci koji stanuju u drzavnim zgradama i drugi, radnici seljaci, koji rade u rudniku ali zive na selu, gdje se i oni  ili samo  clanovi njihovih porodica bave poljskim poslovima. Odbor Podruznice Rud. Radnika  rijesi da radnici seljaci prime u svoje stanove svoje  drugove Slovence. Radnici seljaci su to ucinili i na svojim kolima prevezli njihove stvari u sela i rasporedili ih po kucama zajedno sa njihovim porodicama. Seljenje na Husino obavljeno je 24.12. a u Lipnicu od 24. - 26.12. u redu i prije isteka trodnevnog  roka..

Okruzni nacelnik pozivajuci se na vec pomenuto naredjenje Zem. Vlade (dn.br 1127 a) naredio je gradsk. industrijskom kot. nacelniku, da na osnovu spiska strajkasa koji ce dobaviti od Rud. Uprave u Kreki izradi odmah propusnice i sve strajkase sa zandarmerijom sprovede do Broda, a ostale koji nisu iz tuzlan. kotara u Doboj ili koju drugu stanicu, prema cilju njihovog putovanja..

26.12. otisao je u Kreku jedan pristav sa oko 330 propusnica, ali u stanovima nije nasao nikog jer su radnici vec bili u selima. Otisao je u  Kreku i sutradan 27.12. istovremeno je poslat i jedan odred zandarma da iz sela dovede strance u Kreku. Sa zeljeznicke stanice bili bi sa propusnicama i u zandarmerijskoj pratnji upuceni dalje, stranci u Brod, a ostali u Doboj  ili koju drugu stanicu.

Ocekujuci u Kreki dolazak strajkaca, priistav je saznao da je na Husinu doslo do oruzanog  sukoba izmedju zandarma  i radnika i da zandarmi nisu uspjeli da ispune nalog. On je odmah o tome telegrafski izvijestio okruznog nacelnika.

Sutradan po proglasenju strajka, 23.12, odrzan je u Rad. domu sastanak Odbora Podruznice Rud. radnika. Na tom sastanku donesena je odluka da seljaci prime u svoje kuce Kranjce a da se naredjenju vlasti  o izgonjenju stranaca Kranjaca odupru, ako je potrebno i silom.

Od optuzenih na tom sastunku su ucestvovali Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic. Bozo Mrkic i Ivusa Peranovic.

Na osnovu toga zakljucka, pristupilo  se organizovanju otpora. Povjerenici ucesnici toga sastanka objavili su  odluku selima.

Optuzeni Mijo Tomic , dolazeci sa zbora u komunistickom domu u Tuzli, objavio je zakljucak radnicima u jednoj posebnoj sobici  u Kovacevica hanu  na Ljubacama i Morancanima.

sve do tog trenutka vodja radnika i glavni inicijator bio je Franjo Rezac, Ceh podanik koji je toga dana morao napustiti Jugoslaviju
14.12.2008.

Te se radi toga osudjuju

K a r l o  Z e l e z n i k po cl. 169 /II kz za BiH na kaznu teske tamnice u trajanju od (1) jedne godine, poostrene jednim postom mjesecno koja se kazna  po cl 95 kz za BiH  istraznim zatvorom smatra pretrpljenom.

O s m a n  Dj u l o v i c  po cl 169/II kz za BiH uporabom cl 104d. kz. za Kr. Srbiju  te obzirom na cl 66 kz za BiH na kaznu teske tamnice u trajanju od (15) petnaest  mjeseci u koju se kaznu uracunava po cl. 95 kz za BiH pretrpljeni istrazni zatvor od 10 mjeseci.

J u r o   K e r o s e v i c  po cl 211 kz za BiH   na kaznu smrti koja se ima po cl. 20 kz  za BH  izvrsiti vjesanjem.

I v a n  B r a c u n  i M a r k o  F i d l e r  po cl. 95 kz uporabom cl 104  kz za Kr. Srbiju  svaki na kaznu zatvora od (10) deset mjeseci koja se kazna zatvora kod obojice po cl.64 za Kr.Srbiju istraznim zatvora smatra pretrpljenom.

F r a nj o  M a r i c  i M i  j o  T o m i c  po cl. 395 kz uporabom cl 104 d kz. za Kr. Srbiju svaki na kaznu zatvora  u trajanju od (1) jedne godine dana , koja se kazna kod obojice  po cl, 64 kz ua Kr. Srbiju istraznim zatvorom smatra  pretrpljenom.

B o z o  M r k i c  i  i  I v o  M a r j a n o v i c  B o b i n  po cl.95 uporabom zakona cl. 104 kz  za Kr. Srbiju na kaznu zatvora  u trajanju od (2) dva mjeseca u koju se kaznu uracunava kod obojice  pretrpljeni istrazni zatvor.

S i m o   T o p a l o v i c  po cl. 95  uporabom zakona 104 d i 61 kz za Kr. Srbiju na kaznu zatvora od (15) mjeseci u koju se kaznu uracunava pretrpljeni istrazni zatvor  od 15/I 1921.

M a r k o  M a r i c po cl 95 kz  za Kr. Srbiju na kaznu zatvora od (2) dva mjeseca koja se kazna po cl 65 kz za Kr. Srbuju istraznim zatvorom smatra pretrpjenom.

B o z  o    M a n d i c  po cl 95 kz  uporabom clana 104 d kz za Kr. Srbiju na kaznu zatvora od (6) sest nedjelja.

S i m o   B i s i c  po cl 95 uporabom cl. 104 d kz za Kr. Srbiju na kaznu zatvora od 85) nedjelja koja se kazna po cl 64 kz za Kr. Srbiju  u  istraznom zatvoru smatra  pretrplenom.

M i j  o   I l i c i c, M i j a t  M a r j a n o v i c, M a r k o  P e r a n o v i c,  I v o  zv  I v u s a  P e r a n o v i c  i B o n o M a r j a n o v i c  p ocl 95 kz uporabom  cl 104 d kz   za Kr. Srbiju  avaki na kaznu  zatvora od (1) jedan mjesec.

Po cl 348 kp imaju snositi solidarno  trosak  kaznenog postupka. a svaki za sebe trosak  ove, kazne, koji se troskovi po cl, 350 kp. za sad ne utjerivim proglasuje.

Po cl.325kp. upucuje se priv  ucesnik Risto Pantelic  sa svojim ostetnim  zahtjevom  na put redovite pravde.

Na suprot tome rjesava se po cl 271/3 kp. Ibro Atic od optuzbe radi zlocina iz cl. 296 kz za B.H. pocinjenog navodno time sto je u Bistarcu Karlu Zelezniku i Ivanu Bracunu nakon gornjih djela pocinjenih po njima u noci 28-30.12.1920. u jutro dao zaklon i krio ih od poglavarstva.

14.12.2008.

Cime su pocinili

1) Karlo Zeleznik i Osman Djulovic  zlocin javnog nasilja  ne ovlastenim  ogranicenjem osobne slobode covjeka iz cl. 169 kz za BiH i prestupljenja protiv zakona vlasti poretka iz cl 95  i 10  kz za kraljevinu Srbiju
2) Juro Kerosevic zlocin umorsta iz cl. 209, 210/4 kz za BiH i prestupanje protiv zakona , vlasti javnog poretka iz cl.95 i 101 kz za Kraljevinu Srbiju.
3) Ivan Bracun, Franjo Maric,  Mijo Tomic, Bozo Mrkic, Marko Fidler, Simo Topalovic te  Ivo Marjanovic Bobin prestupljenja protiv zakona vlasti i javnog  poretkaiz cl.95 i 101 kz za Kraljevinu Srbiju.
4) Bozo Mandic, Simo Bisic, Mijo Ilicic,  Marko Maric, Mijat Marjanovic , Marko Peranovic, Ivo zv Ivusa Peranovic, Bozo Marjanovic prestupljenje protiv, zakona, vlasti  i javnog poretka iz cl. 101, 42, 95 kz Kraljevine Srbije
.

12.12.2008.

Krivi su

A. Karlo Zeleznik , Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic, Bozo Mrkic, Osman Djulovic, Juro Kerosevic, Bozo Mandic, Simo Bisic, Marko Filder, Mijo Ilicic, Marko Maric i Simo Topalovic;

a) sto su na Husinu od 25/12.1920. pred vecer do 27/12 1921. u noci sudjelovli u naoruzanoj gomili, koju je ne imajuci vlasti skupljao, njom zapovjedao, a donekle i naoruzavao Karlo Zeleznik, i da su se tada prema dogovorenom sporazumu stekli (zgrnuli ) u namjeri da zajednicki silom i oruzjem protiv stanu zandarmima izaslatim po vlasti i zaprijecenih da odvedu sa Husina u Tuzlu radnike strajkace ne zavicajne u tuzlanskom kotaru,

b) narocito Karlo Zeleznik , Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic, Bozo Mrkic, Osman Djulovic, Juro Kerosevic,  Marko Filder i Simo Topalovic, sto su se 27/12.1920. stekli na Husinu oko podne i zajednicki na patrolu sastojecu od 6 zandarma i 5 policiota pod zapovjednistvom zandarmerijskog  narednika Petra Kovacevica pri zvanicnom radu njihovom, da  iznadju po selu i odvedu iz njega radnike  strajkace nezavicajne u tuzlanskom kotaru i u namjeri da prinude ove organe vlasti, da to zvanicno djelo ne ucine djelom napali udarivsi oboruzani sjekirama, koljem nozevima, kamenjem i pucajuci iz ostro nabijenih pusaka natjerali u bijeg, dok su policiste  Miju Zekica i Ibrahima Nadzakovica tukli rukama stapovima i oduzeli im oruzje. policistu Ristu Pantelica udario Simo Topalovic kamenom u ledja gdje mu je nanio laku tjelesnu ozljedu po zandarmerijskog narednika Petra Kovacevica i policiste Josipa Stoklasa i Ibrahima Nadzakovica uhvatili , pa posto su im oduzeli oruzje svu trojicu odveli kao zarobljenike u kucu Jure Ruzica (sobu Ivana Bracuna) gdje su Nadzakovicu svukli gornje sluzbeno odijelo i dali mu seljacko. Tu ih samovlasno drzali zatvorene do 6 poslije podne, odatle ih preveli u kucu Peje Josipovica  gdje su ih pod strazom Boze Mrkica i jos dvojice  drzali zatvorene do iza pola noci dok nije dosla iz Tuzle vojska i oslobodila ih.

B. Juro Kerosevic sto je dne 27/12.1920. na Husinu u namjeri na usmrcenje iz vojnicke puske opalio hitac u zandarma Djordju Reljica i zgodio ga u trbuh usljed koje je ozljede Reljic umro isti dan.

C. Karlo Zeleznik i Osmo Djulovic sto su dne 27/12.1920. na Husinu u drustvu sa jednim nepoznatim Slovencem sprecavali Bozu Marica zv Brkicu, nad kojim im po zakonu ne pripada nikakva vlast niti su imali povoda drzati ga za zlocinca, niti skodljiva i opasna covjeka u uzivanju licne slobode time sto ga je Osmo Djulovic naoruzan puskom u drustvu sa jos dvojicom, oko 6  sati po podne dotjerao po nalogu Karla Zeleznika tukao kundakom zatim ga svezana odveo u kucu Peje Josipovica pa opet na Brkicino brdo, gdje su ga drzali svezana u noci sve dotle dok nije iz Tuzle dosla vojska i Mijo Vilusic ga odrijevsivsi ga oslobodio.

D. Bozo Mandic, Mijat Marjanovic, Marko Peranovic, Ivo zv Ivusa Peranovic, Boni i Ivo Marjanovic,

a) sto su se u Lipnici dne 28. i 29. 12.1920. prema dogovorenom  sporazumu skupili i naoruzanu gomilu stekli (zgrnuli) naoruzani sto puskama sto koljem u namjeri da zajednicki protiv stanu zandarmeriji, koja bi imala po naredjenju vlasti iznaci u Lipnici i predvesti vlasti strane radnike strajkace i da to zvanicno djelo silom sprijece,

b) narocito Ivo Marjanovic Bonin je dne 29/12.1920. u jutro kad je odred  vojske i zandarmerije  u gornjem cilju dosao u Lipnicu nekoliko puta opalio nanj iz dobro nabijene vojnicke puske.

09.12.2008.

Osuda (II dio)

K a r l o  Z e l e z n i k  Mateusov , 42 god, starom iz Zagorja na savi nadlezna opstina  Grize kod Celja, sada u istraznom zatvoru, rimokatolik, ozenjen, otac 7 djece, rudar bez imetka, pismen sa 4 razreda osnovne skole, neporocan;

I v a n  B r a c u n  pok. Ivana, 40 god. star, rodom iz Koprivnice kotar Brezice u Sloveniji, nastanjen u Kreki, sada u istraznom zatvoru, rimokatolik, neozenjen, rudar bez imatka, neporocan;

F r  a  nj o  M a r i c pok. Ive, 40 god starosti iz Husina, sada u istraznom zatvoru, rimokatolik ozenjen, otac dvoje djece, rudar sa imetkom od 1000 K, pismen, osudom kotarskog suda u Tuzli od 4/12. 1895. broj 1943 kz zbog prestupka iz cl. 405 kz sa 1 dan zatvora, osudom istog sudaod  1/6.1908. B 789/907 zbog prestupka iz cl 405 kz sa 5 dana zatvora poostrene sa jednim postom, kaznjen;

M i  j o  T o m i c pok Tome, 30 god. star iz Ljubaca, sada u istraznom zatvoru, rimokatolik, ozenjen, otac dvoje djece, bivsi radnik u Kreki, sa imetkom od 20 000 K, pismen sa 2 razreda osnovne skole, neporocan;

B o z  o   M r k i c  pok Ivana 47 god. star, sa Husina, rimokatolik  ozenjen otac 9 djece, bivsi radnik u Kreki, sa imetkom od 10 000 K , pismen samouk, osudom kotarskog suda u Tuzli od 11/12 1905. broj 405 kz zbog postupka iz cl 405 kz sa 1 dan zatvora, osudom istog suda od 13/2.1911. broj 184 kz zbog postupka iz cl 405 sa 3 dana zatvora sa 1 postom, osudom istog suda od 27/12.1911. zbog prestupka iz cl 347 kz sa 1 dan zatvora ili po cl.63 kz sa 5 K novcane globe, kaznjen;

O s m a n Dj u l o v i c umrlog Hamida, 29 god. star.iz Petrovica dol, musliman, ozenjen bez djece,, radnik u Solani, sa imetkom od 200 K, nepismen. osudom kotarsog suda u Tuzli od 31/12.1907. B1421/907 zbog prestupka  iz cl. 5 kz sa 14 dana zatvora, osudom istog suda od 9/2.1916. B 676/15 zbog prestupka cl 405 kz sa 3 dana zatvoraili po cl.63 kp sa 9 K novcane globe. ovosudnom osudom od 1/12.1900, br 4467 kp zbog zlocina kradje sa 2 mjeseca stroge tamnice kaznjen;

J u r o  K e r o s e v i c pok  Ive roidjen 04.04.1900. godine sa Husina, sada u istraznom zatvoru, rimokatolik , ozenjen, otac jednog djeteta., radnik u Kreki, sa imetkom od 4000 k, nepismen, neporocan;

B o z o  M a n d i c, pok Mate, 28 god. star iz Lipnice, rimokatolik, ozenjen otac troje djece, bivsi radnik  Kreke, bez imetka, pismen, osudom kotarsog suda u Tuzli od 04/11.1912, B. 1064/12 zbog prestupka iz cl.405 kz sa 6 dana zatvora kaznjen;

M i j a t  M a r j a n o v i c  pok Mate, 43 god. star iz Lipnice, rimokatolik, ozenjen,otac 4 djece, radnik u rudokopu, nepismen. osudom  kotarskog suda od 13/9 1902 B 3010  zbog prestupka iz cl. 405 kz sa 5 dana zatvora, kaznjen;

M a r k o P e r a n o v i c  pok Mate, 26 god. star iz Lipnice, rimokatolik, ozenjen otac 1 djeteta,rudar sa imetkom 15 000 K, nepismen. osudom  kotarskog suda u Tuzli od 16/9 1911. B 545  zbog prestupka iz cl. 405  kz sa 14 dana zatvora, a jos jednom zbog istog postupka sa 5 dana zatvora, kaznjen;

I v o  zvani  I v u s a   P e r a n o v i c pok Mate, 32 god. star iz Lipnice, rimokatolik, ozenjen otac 2 djece, radnik u rudokopu, pismen. ovosudom  presudom od 8/6. 1911. broj 1467 kz  zbog zlocina iz cl. 228  kz sa 6 nedjelja  teske tamnice, kaznjen;

S i m o  B i s i c  pok  Peje, 38 god. star iz Ljubace, rimokatolik, otac 5 djece, rudar sa imetkom od 10000 K, neporocan;

M a r k o F i d l e r  p o k s in  Mateusov, 38 god. star rodom iz Mestinije kod  Celja, nastanjen u Kreki, sada u istraznom zatvoru, rimokatolik, ozenjen, otac 1 djeteta, rudar bez imetka pismen  sa 4 razreda osnovne skole, osudom  okruznog  suda od 31/10. 1913 br 439/13 zbog zlocina teske tjelesne ozljede  sa  3 mjeseca teske tamnice, kaznjen, zatvora, kaznjen;

M i j o  I l i c i c  zvan R u s k i c  pok IVE, 30 god. star iz Dubrava, rimokatolik, otac 2 djece, tezak sa imetkom 10 000 K, pismen sa 3 razreda osnovne skole osudom  kotarskog suda u Tuzli od 5/3 1911 br 200 kz zbog prestupka iz cl. 405  kz sa 4 dana zatvora, te jos jednom sa 8 dana zatvora, kaznjen;

M a r k o  M a r i c  pok Ive 36 god. star iz Husina, rimokatolik, otac 2 djece, radnik bez imetka, pismen sa 3 razreda osnovne skole, osudom  kotarskog suda u Tuzli od 5/8.1908. B 567 zbog prestupka iz cl. 429  kz sa 2 dana zatvora, kaznjen;

S i m o  T o p a l o v i c  sin Ante,, 25 god. star iz Hzsina, rimokatolik, ozenjen,otac 1 djece, tezak bez imetka, pismen sada aktivni vojnik kod III eskadrona, III konjickog puka u Subotici, neporocan;

B o n o  M a r j a n o v i c  pok Mate, 55 god. star iz Lipnice, rimokatolik, ozenjen  otac 3 djece, tezak sa imetkom od 5 000 K, nepismen, neporocan;

I v o M a r j a n o v i c  sin Bonin 26 god star iz Lipnice, rimokatolik,  ozenjen otac 3 djece, rudar bez imetka, nepismen neporocan.

09.12.2008.

Osuda

       

Osuda

u ime njegovog velicanstva kralja Srba,

Hrvata i Slovenaca Aleksandra I

 

Okruzni sud u Tuzli naredio je odredbom od 30/11 1921. broj Is 1261/20-616  i danas dne 11, 12, 13, 16 - 18, 21, 23-26, 28, 30 - 31/I1,3,4, 6-8,10, 11, 13.14, 16/II 1922, pod predsjedavanjem suds. savjetnika Dr. Strobla  i naznacnosti suds. savjetnika Dr, Steinmetza suds. Prisl. Zakica kao sudaca Suljage Arnauta, Rade Ilica kao predsjednika aspiranta M. Markovica kao perovodje  Nikole Frkovica kao drzavnog odvjetnika sud. savj. Trojera, sud pisl Trtnja i suds. savjetnika Bruna kao branitelja proveo je glavnu raspravu  protiv;

1. Karla Zeleznika

2. Ivana Bracuna

3.Franje Marica

4. Mije Tomica

5. Boze Mrkica

6. Osmana Djulovica

7. Jure Kerosevica

8. Boze Mandica

9. Mijata Marjanovica

10 .Marka Peranovica

11. Ive zv Ivuse Peranovica

12. Sime Bisica

13. Marka Fidlera

14. Mije Ilicica

15. Marka Marica

16. Sime Topalovica

17. Bone i

18. Ive Marjanovica i

19. Ibre Atica

i to na tuzbu drzavnog odvjetnika da su:

 

A. a) 1-8, 12-16, na Husinu  od 25-27/12. 1920. u noci sudjelovali u naoruzanoj gomili i da su se stekli (zgrnuli)  u namjeri da zajednickom silom i oruzjem protivstanu i zaprijece redarstvenoj strazi i zandarmeriji uredovanje.

b) 1-7, 13-16 da su se dne 27/12. 1920. stekli na Husinu oko podne i zajednicki djelom napali na zandarmsku patrolu u namjeri da ih prinude i zvanicno djelo ne izvrse.

 

B. Jure Kerosevic da je dne 27/12. na Husinu u namjeri na usmrcenje iz vojnicke puske opalio hitac na zandarma Djordju Reljica, zgodio ga u trbuh, usljed koje ozljede je Reljic istog dana umro.

C. 1 i 6 da su dne 27/12. 1920. na Husinu u drustvu Bozi Maricu zvanom Brkicina,  kojim im po zakonu ne pripada nikakva vlast niti su imali povoda drzati ga za zlocinca, niti skodljiva i opasna covjeka, prijecili uzivati osobnu slobodu;

 

D. a)  8-11,17,18 da su se u Lipnici  dne 28. i 29/12. 1920. prema dogovorenom sporazumu skupili u naoruzanu gomilu i stekli (zgrnuli) naoruzani sto puskama sto koljem u namjeri da zajednicki silom protiv stanu redarstvenoj strazi i zandarmeriji i da njihovo  zvanicno djelo sprijece;

b) pa kad je 29/12. 1920. u jutro odred vojske i zandarmerije u Lipnicu dosao da su ga napali u recenoj namjeri naoruzani puskama, sjekirama i koljem te je Ivo Marjanovic nekoliko puta na vojsku i zandarme opalio iz ostro nabijene vojnicke puske.

 

E. Ivana Bracuna,  Franju Marica, Miju Tomica, Bozu Mandica, Ivusu Peranovica da su  u Tuzli dne 23/12.1920. u Radnickom Komunistickom domu zakljucili silom se uduprijeti vlasti,

F. Ibru Atica da je u Bistarcu  karlu Zelezniku i Ivanu Bracunu nakon po njima gore pocinjenjm djelima u noci dne 28 do 30/12. 1920. u noci dao im zaklon i krio ih od poglavarstva.

 

Kojim delima da su pocinili:

Karlo Zeleznik, Ivan Bracun, Franjo Maric, Mijo Tomic, Bozo Mrkic, Osman Djulovic, Juro Kerosevic  djelom iz A. a) prestupljenjem iz cl 101 i pokusano prestupljenje protiv vlasti iz cl. 42, 94, 95k.z. za kraljevinu Srbiju i djelom pod A. b) sve tamo navedeno osobe jos i dovrseno prestupljenje iz cl. 93,94.95k.z.


Karlo Zeleznik i Osman Djulovic dijelom pod C.zlocinstvo javnog nasilja ogranicena osobna sloboda iz cl. 169 k.z. Juro Kerosevic dijelom pod B. zlocin umorstva iz clana 209/4k.z. dijelom pod D. a) sve tamo oznacene osobe prestupljenje iz cl. 101  pokusano prestupljenje protiv vlasti i javnog poretka iz cl. 42,94,95 k,z, za kralj. Srbiju.

Ibro Atic  zlocin pripomoci dane zlocincima iz cl  296 kz pa je na prijedlog  drzavnog odvjetnika da se sudi po optuzbi, danas dne 16/II  1922. presudio:

09.12.2008.

Necuveni tuzlanski skandal

Rudari Kreke kraj Tuzle proglasili su 20.12. prosle godine strajk, jer su se nalazili u neizdrzivom polozaju. Vecina rudara je zivjela u drzavnim stanovima, i da bi ih prisilili da odu na posao, drzavne vlasti su im otkazali stan. No kad se rudari ni nakon svega toga nisu htjeli pokloniti  poslali su na njih oruznike i policiste, da ih silom otjera na rad, pred oruzanom silom  su se rudari sklonili u obliznja sela, gdje su ih seljaci vrlo gostoljubivo primili.  Posto su  zandarmi slijedili rudare i pokusavali  na svaki nacin  provesti svoju  namjeru , naoruzalo se oko 400 rudara i seljaka puskama, sjekirama i drugim orudjima, te se stavise u odbranu. Oruznici i dobrovoljci pohvatali su nekoliko rudara, te s njima nasilno postupali  i izazvali izgrede kojima je tek vojska napravila kraj.

Oruznici su imali  nalog  da uhapse sve rudare koji nisu iz  Bosne.

Ovih dana  pocela je rasprava  protiv optuzenih rudara za koje  drzavni odvjetnik  zahtijeva  smrtnu kaznu na vjesalima ili strijeljanjima, jer  su isti optuzeni po  srpskom kaznenom zakonu radi zlocina protiv otecestva, otpora i nasilja.

Raspravi je prisustvovao veliki  broj opcinstva, koje je vidno iskazivalo svoje simpatije optuzenim rudarima. Kada su u dvoranu uveli  Slovenca K a r l a  Z e l e z n i k a koji je optuzen kao kolovodja,  pocela je njegova kcerka, koja se je nalazila medju opcinstvom tako plakati i moliti za svoga oca, da su se svima prisutnima srca sledila. Optuzeni Zeleznik  naglasio je da u citavom dogadjaju vidi samo borbu radnistva za svoje pravedne  zahtjeve, te da je tvrdnja, kao da bi oni bili ustali protiv drzave, smijesna.

Okolnost, sto je on socijalista od rane mladosti, da na toj stvari ne moze nista promijeniti, velika da je nepravda, sto na optuzenickoj klupi ne sjedi okruzni nacelnik Grudic kojega svi okrivljuju kao pravoga krivca sto je na rudare poslao zandarme na sam Bozic, kada su zvona navjestala mir ljudima dobre volje. Ovako sta se zaista ne dogadja  nigdje na svijetu, da se posalje na rudare vojska, jer nece da rade i hoce vece plate, posto im dotadasnje nedostajahu.

Optuzeni I v a n  B r a c u nj a  izjavio je da uopstee ne razumije optuznicu. Velika da je bila sreca sto su razjareni rudari usmrtili  samo jednog oruznika.

F r a nj o  M a r i c  izjavio je da su ga kod istrage silili, da oda nesto optuzujuceg protiv optuzenih, narocito protiv  Zeleznika i Bracuna i obecali mu da ce ga u tom slucaju pustiti na slobodu.

[ Slobodna rijec - Glasilo SPJ  br 3, Zagreb 21.01.1922.]


Stariji postovi

21 decembar
<< 03/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031


MOJI LINKOVI

Husinska buna predstavlja veliki datum u istoriji radnickog pokreta nase zemlje koji je vec tada privukao paznju progresivnih snaga Evrope. Goloruki Husinski rudari odlucno i jedinstveno su se suprotstavili klasnom neprijatelju koji je svim sredstvima - pa i oruzjem , ugrozavao elementarnu egzistenciju radnika. Oni su branili pravo na zivot, hljeb i slobodu i spasavali su ne samo svoje porodice, vec i porodice svojih drugova medju kojima i porodice slovenackih rudara prihvatajuci ih po kucama siromasnog Husina i okolnih mjesta i zasticujuci ih od nasrtaja zandarma i njihovih gospodara. To predstavlja divan primjer radnicke borbe, bratstva i jedinstva, solidarnosti, sto su husinski rudari iskazali na potresan nacin. Djelo husinskih rudara spada medju one primjere koji su snazno nadahnjivali nasu revolucionarnu borbu i jacali vjeru u KPJ – koja je okupljala i vodila nase narode u oruzanoj borbi protiv fasizma i izdajnicke burzoazije.
TITO
( Iz pisma upucenog rudarima povodom 50- godisnjice husinske bune)


MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
14303

Powered by Blogger.ba